Tristo godina od rodjenja                                              Ruđera Josipa Boškovića-                                                             jedan od naših najvećih umova svih vremena                                                             Ruđer Bošković rođen je u Dubrovniku 18.svibnja 1711.godine.                                                                    Većinu života proveo je izvan rodnoga grada, u Italji, gdje je                                                                                stupio u isusovački red nakon završenog studija filozofije i teologije.                                                                               Bio je ugledna ličnost svojega vremena, cijenjeni profesor otvorenih                                                                                        pogleda, koji se, primjerice, iako svećenik, zalagao za Kopernikov sustav.                                                                                     U Breri je izradio nacrt zvjedarnice i proveo njezinu izgradnju, a primivši                                                                                   francusko državljanstvo, po želji Luja XVI. upravlja Zavodom za optiku               Francuske ratne mornarice.                                                                            Po preporuci Kraljevskoga društva u Londonu upitio se u Carigrad                                                                                  kako bi 5. lipnja 1761. ondje promatrao prolazak Venere ispred Sunca                                                                     a potom kreće u Poljsku, što je i opisao u svojem dnevniku na                                                                                   talijanskom jeziku Giornale di un viaggio da Constantinopoli in Polonia.                                                                              Kao inžinjer, na zahtjev pape Benedikta XIV., napravio je planove za                                                                             popravak apsida i kupola Crkve svetog Petra u Rimu, aradio je i na             isušivanju močvara u Italiji.                                                                      Bio je uzoran rodoljub. Čitavog života radio je na diplomatskom                                                                              polju za dobro Dubrovačke Republike, te je u nekolika navrata uspio                                                                  opasnosti, koje su prijetile Dubrovniku od strane Francuske i                                                                           Rusije. Uputio se u London kako bi ublažio sumnje Velike Britanije                                                                                        da Dubrovnik pruža usluge Francuskoj i na taj način krši svoju neutralnost.                                                                              Znastvene rasprave objavljuje od 1737. godine, iz područja prirodne                                                                filozofije, matematike, fizike, astronomije, geodezije, optike,                                                                                      graditeljstva, pa čak i arheologije. Od posebne je važnosti njegova Teorija                                                                      prirodne filozofije u kojoj je, oko 150 godina unaprijed predvidio                                                                 razvoj teorije elementarnih čestica matrije i sila među njima.                                                                       Pisao je na nekoliko jezika: latinskom, francuskom, i talijanskim,                                                                                  a pisma upućena obitelji u Dubrovniku braći i sestri Anici na hrvatskom.                                                                      Sva njegova djela odlikuju se visokim jezično-stilskim umijećem                                                                          a najpoznatija su: Elementa mathesos universae, De aestu maris,                                                                                 Opera pertinentia ad opticam et astronomiam, De litteraria expeditione                                                               per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et                                                                                corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XVI,                                                                        Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in                                                                        natura existentium itd. Umro je u Milanu 13.veljače 1787. godine.